Dvorac Ostrožac

Prošetajte po cijelom Dvorcu Ostrožac.


ON-LINE Izložba skulptura iz kolonije


Stari grad Ostrožac (VIDEO)


Događaji KC Cazin

August 2018
P U S Č P S N
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2

STINA-STIJENA-BIJELA STIJENA

Još početkom XIV vijeka javlja se kao selo Zihina koje je pripadalo Ostrošcu. Spominje se i 1330. godine. Pripadala je Babonićima u čijim je rukama još 1563. godine.

Turci su Stinu zauzeli 1575, a popravili su je 1626. godine i u nju stavili posadu sa dizdarom. Popravljena je i 1687. godine. Turci su novi grad sazidali 1783. godine kako piše na ploči iznad ulaza. Prvo je pripadao Krupskoj, zatim Ostrožačkoj kapetaniji. Godine 1833. u Stini je bilo sedam topova.

Stariji grad ima oblik nepravilnog četverougla sa četvrtastom kulom u jugozapadnom uglu. Kada bacimo prvi pogled na sanacioni plan grada Stijene, da bismo utvrdili koji je dio stariji, srednjovjekovni, a koji iz vremena turske uprave, sigurno dolazimo do krivog zaključka. Manja utvrda na istočnoj strani, sa bastionom na četiri ugla izgleda da pripada gotičkom konceptu utvrđenja u Pounju. Kao da mu je Bužim bio uzor, što nije isključeno, jer su Turci rado usvajali sve prednosti utvrđivanja, a Bužim je po tome, od svog nastanka, bio poznat.

Srednjovjekovno utvrđenje je neuobičajeno loše smješteno na terenu. U nizini, bez zaštitnog jarka i vode, velikih dimenzija, samo s jednom kulom, nije predstavljalo dobru zaštitu za vojnu posadu. Ova utvrda je izgledala kao zidom ograđeni prostor za zbijeg, što je vjerovatno i bila. Nije onda neobično da je krajiška uprava i tražila da se grad poruši. Poslije 1576. godine utvrđenje su koristili i Turci, ali i poslije popravaka stara Stina je bila preslabo utvrđenje, te su Turci riješili da uz nju izgrade i malu   snažnu   utvrdu,   kojoj   je srednjovjekovna utvrda postala širi obor. Srednjovjekovna utvrda je prilagođena terenu i iz čega je proizišao njen oblik nepravilnog četverougla sa stranama: 90 m (sjever), oko 90 m (zapad), 60 m (jug) i 30 m (istok).

U jugozapadnom uglu uzidana je četvrtasta kula nepravilnog oblika sa vanjskim stranama: 8m, 7m, 7m i 6,50 m. Uz kulu na južnoj strani kapija je utvrđena sa lijepo obrađenim segmentnim visokim lukom od pravilnih klesanaca u dva reda, od kojih je donji štih klesanaca uvučen u odnosu na ravan zid. Ovaj detalj ujedno predstavlja i jedini arhitektonski bogatiji detalj na utvrđenju. Debljine zidova bedema i kule variraju od 1 do 1,4 m. Zidanje je uobičajeno srednjovjekovno sa pritesanim omanjim klesancima spolja i unutra i ispunom od lomljenika u bogatom malteru. Rijetki su skulpturalni detalji na našim gradovima. Stina ima jedan ovakav detalj na lijevom dovratniku kapije sa vanjske strane. U kamenu je reljefno predstavljana ptica, vjerovatno golub, koji je možda bio zaštitnik grada, a možda simbol plemićke porodice.

Čudno je da Ćiro Truhelka, koji je pažljivo razgledao grad početkom XX vijeka, nije primijetio ovaj ukras. Sličan ukras sa predstavom pelikana (gema) uklesan je na uglu Kapetanove kule u Bihaću. Ni o jednom ne pišu autori koji su opisivali ove utvrde. Novi grad koji nije osobito star predstavlja jedan od najtvrđih gradova što su ih Turci podigli u Bosni. Zidan je od lijepo tesanog kamena. Četvrtast je, opasan jakim bedemom sa četiri svedene tabije u uglovima. Dok je stari grad znatno porušen, novi je dobro očuvan. Nalazi se lijevo od ceste Cazin-Krupa, 10 km od Cazina. Imao je i podgrađe.

Husref Redžić
Iz knjige Srednjevjekovni gradovi u Bosni i Herecegovini
Sarajevo publishing, Sarajevo 2009.

ŠTURLIĆ

Naziv je dobio po plemićima Šturlićima, koji se spominju 1459. i 1493. godine. Bio je to jedan od niza malih utvrđenih gradova Krajine sa malom posadom. Zbog lošeg snabdijevanja, posada je napustila grad 1477, te je on opustio.

Turci su poslije 1635. godine pokušavali naseliti Šturlić, iako je bilo odlučeno da ostane pust. Prvi put su ga utvrdili prije 1653. ali su ga morali napustiti da bi se ponovo vratili 1670. godine. Gradom je upravljao dizdar, a 1833. u njemu je bilo šest topova. Danas mu se vide ostaci iznad desne obale rijeke Korane, 11 km od Tršca i 27 km od Cazina.

Grad leži na zaravni brežuljka, a ima izdužen oblik u vidu nepravilnog Šestougla. Na najdužoj stranici šestougla smještena je ovalna kula. Tako da zidine ostavljaju jednu polovinu kule istaknuto van utvrde, a drugu orijentisanu prema oboru. Izgleda da je prvobitno postojala samo samostalna kula-stražara, a da je u drugoj fazi prizidan prostran obor. Ovo zaključujemo na osnovu neuobičajenog odnosa kule i obora.

Ovalna kula je imala prosječni prečnik oko 9 m. Danas je potpuno zasuta, tako da se ne može utvrditi veličina unutrašnjeg prostora. Obor ima prosječne dimenzije 56 x 24 m, a debljine zidova bedema variraju od 1,2 do 1,5 m. Šturlić je po načinu utvrđivanja predstavljao slabiju utvrdu sa prostranim oborom koji je mogao da služi u prvom redu za zbijeg narodu. Pravilni potezi zidova upućuju na vrijeme gotike, ali u cjelini gledano Šturlić Grad je sa svojim oborom slobodno smješten na brijeg.

Husref Redžić
Iz knjige Srednjevjekovni gradovi u Bosni i Herecegovini
Sarajevo publishing, Sarajevo 2009.

TRŽAC

Od XIII vijeka u vlasti je Frankopana, prozvanih po njemu Tržačkim. Nakon njihove porodične diobe poslije smrti Nikole Frankopana, Tržac je dobio njegov sin Bartol 1449. godine. Grad Tržac potvrdio je ugarski kralj Matijaš Korvin Nikoli Frankopanu 1475. godine. Od 1552. do 1584. u njemu je krajiška posada. Turci su grad često napadali i nakratko ga osvojili već 1576. godine. Godine 1584. i 1588. odlučeno je da se grad napusti, ali je još 1590. godine imao posadu sa kapetanom Križanićem na čelu.

Turci su ga naselili i popravili 1626. godine, a posadom je upravljao ćehaja bihaćkog kapetana. Godine 1685. opljačkao ga je general Herberstein. U Tršcu je 1719. godine radila komisija za povlačenje nove granice s Austrijancima. Na spisku gradova iz i 837. godine koje treba zadržati, nalazi se i Tržac iako je već tada bio znatno porušen.

Grad se nalazi nedaleko od Cazina iznad ušća Mutnicc u Koranu. Tržac je prostorno utvrđenje smješteno na brijegu. Prosječne dimenzije obora iznose oko 62 x 60 m. Neuobičajen je način postavljanja grada na teren. Gradovi na visovima u pravilu su locirani na zaravni brijega. Utvrda Tršca opasuje vrh brijega spuštajući se sa bedemima i kulama niz njegove padine, ostavljajući unutrašnji prostor obora kao prirodan brežuljak čiji je vrh viši od bedema. Utvrđenje ima oblik nepravilnog četverougla, sa jednom šestougaonom bedemskom kulom na sjeveroistočnom uglu, po jednom okruglom kulom na sjeverozapadnom i jugoistočnom uglu i jednom polukružnom bedemskom kulom na sredini sjevernog bedema.

Na jugozapadnom uglu nema ni bedema, ni kule jer se na tu stranu teren strmo obara. Bedemske kule su raznih dimenzija, prilagođene zemljištu, bez zida prema oboru. Unutar ovog prostranog obora ne postoji branič-kula, te utvrda djeluje nedovršeno. Debljina zida bedema i kula varira od 0,8 do 1 m. Po svom tlocrtno-prostornom konceptu i po vremenu nastanka Tržac je gotička utvrda, čije odbrambene odlike zaostaju za njenom veličinom.

Husref Redžić
Iz knjige Srednjevjekovni gradovi u Bosni i Herecegovini
Sarajevo publishing, Sarajevo 2009.

<< Početak < « 1 2 » > Kraj >> Stranica 2 od 2