Dvorac Ostrožac

Prošetajte po cijelom Dvorcu Ostrožac.

ON-LINE Izložba skulptura iz kolonije

Događaji KC Cazin

Januar 2018
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4

STINA-STIJENA-BIJELA STIJENA

Još početkom XIV vijeka javlja se kao selo Zihina koje je pripadalo Ostrošcu. Spominje se i 1330. godine. Pripadala je Babonićima u čijim je rukama još 1563. godine.

Turci su Stinu zauzeli 1575, a popravili su je 1626. godine i u nju stavili posadu sa dizdarom. Popravljena je i 1687. godine. Turci su novi grad sazidali 1783. godine kako piše na ploči iznad ulaza. Prvo je pripadao Krupskoj, zatim Ostrožačkoj kapetaniji. Godine 1833. u Stini je bilo sedam topova.

Stariji grad ima oblik nepravilnog četverougla sa četvrtastom kulom u jugozapadnom uglu. Kada bacimo prvi pogled na sanacioni plan grada Stijene, da bismo utvrdili koji je dio stariji, srednjovjekovni, a koji iz vremena turske uprave, sigurno dolazimo do krivog zaključka. Manja utvrda na istočnoj strani, sa bastionom na četiri ugla izgleda da pripada gotičkom konceptu utvrđenja u Pounju. Kao da mu je Bužim bio uzor, što nije isključeno, jer su Turci rado usvajali sve prednosti utvrđivanja, a Bužim je po tome, od svog nastanka, bio poznat.

Srednjovjekovno utvrđenje je neuobičajeno loše smješteno na terenu. U nizini, bez zaštitnog jarka i vode, velikih dimenzija, samo s jednom kulom, nije predstavljalo dobru zaštitu za vojnu posadu. Ova utvrda je izgledala kao zidom ograđeni prostor za zbijeg, što je vjerovatno i bila. Nije onda neobično da je krajiška uprava i tražila da se grad poruši. Poslije 1576. godine utvrđenje su koristili i Turci, ali i poslije popravaka stara Stina je bila preslabo utvrđenje, te su Turci riješili da uz nju izgrade i malu   snažnu   utvrdu,   kojoj   je srednjovjekovna utvrda postala širi obor. Srednjovjekovna utvrda je prilagođena terenu i iz čega je proizišao njen oblik nepravilnog četverougla sa stranama: 90 m (sjever), oko 90 m (zapad), 60 m (jug) i 30 m (istok).

U jugozapadnom uglu uzidana je četvrtasta kula nepravilnog oblika sa vanjskim stranama: 8m, 7m, 7m i 6,50 m. Uz kulu na južnoj strani kapija je utvrđena sa lijepo obrađenim segmentnim visokim lukom od pravilnih klesanaca u dva reda, od kojih je donji štih klesanaca uvučen u odnosu na ravan zid. Ovaj detalj ujedno predstavlja i jedini arhitektonski bogatiji detalj na utvrđenju. Debljine zidova bedema i kule variraju od 1 do 1,4 m. Zidanje je uobičajeno srednjovjekovno sa pritesanim omanjim klesancima spolja i unutra i ispunom od lomljenika u bogatom malteru. Rijetki su skulpturalni detalji na našim gradovima. Stina ima jedan ovakav detalj na lijevom dovratniku kapije sa vanjske strane. U kamenu je reljefno predstavljana ptica, vjerovatno golub, koji je možda bio zaštitnik grada, a možda simbol plemićke porodice.

Čudno je da Ćiro Truhelka, koji je pažljivo razgledao grad početkom XX vijeka, nije primijetio ovaj ukras. Sličan ukras sa predstavom pelikana (gema) uklesan je na uglu Kapetanove kule u Bihaću. Ni o jednom ne pišu autori koji su opisivali ove utvrde. Novi grad koji nije osobito star predstavlja jedan od najtvrđih gradova što su ih Turci podigli u Bosni. Zidan je od lijepo tesanog kamena. Četvrtast je, opasan jakim bedemom sa četiri svedene tabije u uglovima. Dok je stari grad znatno porušen, novi je dobro očuvan. Nalazi se lijevo od ceste Cazin-Krupa, 10 km od Cazina. Imao je i podgrađe.

Husref Redžić
Iz knjige Srednjevjekovni gradovi u Bosni i Herecegovini
Sarajevo publishing, Sarajevo 2009.