Dvorac Ostrožac

Prošetajte po cijelom Dvorcu Ostrožac.


ON-LINE Izložba skulptura iz kolonije


Stari grad Ostrožac (VIDEO)


Događaji KC Cazin

August 2018
P U S Č P S N
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
Aug 31

Gradska biblioteka Cazin savjetuje: 10 knjiga koje bi svi trebali pročitati

Gradska biblioteka Cazin u svojim aktivnostima svakodnevno inovira ponudu i pronalazi nove načine saradnje sa svojim korisnicima. Ovoga puta uposlenice biblioteke savjetuju građane o nekoliko knjiga koje bi neizostavno trebali pročitati. Dilemu o redoslijedu čitanja 10 naslova koje preporučuje naša biblioteka riješite čitajući kratak sadržaj naslova u prilogu.

  1. Meša Selimović: "Tvrđava"
  2. Ivo Andrić: "Prokleta avlija"
  3. Umberto Eco"Ime ruže"
  4. Harper Lee: "Ubiti pticu rugalicu"
  5. Miguel de Cervantes: "Don KIhot"
  6. Mirjana Krizmanić: "Tkanje života"
  7. Hosseini  Haled: "Lovac na zmajeve"
  8. Rizah Pašalić: "Stanari žute zgrade"
  9. John Boyne: "Dječak u prugastoj pidžami"

10.  L .N. Tolstoj: "Ana Karenjina"

Tvrđava Meše Selimovića predstavlja roman čija tematika je živa u svakom društvu i svakom vremenu. Povratnik iz hoćinske bitke Ahmet Šabo vraća se kući u Sarajevo gdje saznaje da je sam na svijetu jer su njegovi najbliži umrli. Posao mu nudi Mula Ibrahim kojem je on spasio život u ratu. Sagledavajući situaciju u društvu u kome najbolje prolaze lopovi koji su se dočepali vlasti Ahmed odlučuje da se izoluje. Ženi se hrišćankom Tijanom i stvara svojevrsnu tvrđavu oko sebe. Pišući roman Meša je kroz lik Ahmeda pokazao da nada umire zadnja.

Prokleta avlija je roman našeg nobelovca Andrića čija je radnja smještena u carigradski zatvor Desposito, u narodu poznat kao prokleta avlija. Sve što znamo o zatvoru saznajemo iz priče fra Petra koji greškom završava u zatvoru. Roman je napravljen od koncentričnih krugova, a priče i sudbine zatvorenika se isprepliću. Andrić u stvari govori kroz nekoliko upečatljivih likova o tome kako se život koji se dešava nama, ali i drugima, isprepliće i o tome kako su ljudske sudbine povezane.

Ime ruže autora Umberta Eca je roman koji možete čitati više puta i svaki put doživjeti na novi način. Možete ga doživjeti kao historijski roman, zatim kao detektivski roman, pa onda kao roman o srednjem vijeku. Radnja romana smještena je u samostan u sjevernoj Italiji gdje dolaze benediktinski fratar Adso iz Melka i njegov učitelj Williamom od Baskervila da riješe sumnjivo ubistvo jednog fratra. William slijedi tragove koji ga vode u samostansku biblioteku. Po ovom romanu snimljen je film sa Šonom Konerijem u glavnoj ulozi.

Roman Ubiti pticu rugalicu autorice Harper Lee govori o američkom jugu tridesetih godina  dvadesetog stoljeća. Djevojčica Scout, koja ima desetak godina, priča o dešavanju na jugu Amerike u gradu Mejkomb u Alabami. Ovo je  topla priča o pravdi, moralu, ljubavi i odgoju. Scout komentariše svijet odraslih riječima djeteta na čiji život utječu ljudi iz njene porodice, prije svega otac advokat, a zatim crna kuharica, komšije i njeni prijatelji. Svijet odraslih i djece se isprepliću i daju sliku grada koji je mogao biti smješten bilo gdje na  svijetu gdje stradaju nevini ljudi zbog boje kože, zbog političkog uvjerenja i sl. Roman je i ekraniziran, a autorica je za isti dobila i Pulitzerovu nagradu.

Don Kihot autora Miguela de Cervantesa je roman koji je prekretnica na polju modernog romana. Cervantes vodi  lik siromašnog i pomalo luckastog viteza Don Kihota i njegovog slugu Sanča Pansu  kroz pustolovine i pokazuje da veoma takna linija između ljudske čežnje za pravdom i ludila. Za razliku od Don Kihota, Sančo Pansa predstavlja stvarnost i razum koji pokušava gospodara spustiti na zemlju iz njegovih snova. Sančo pored  razuma  sudjeluje u Don Kihotovim pustolovinama malo zbog obećane nagrade, a malo zbog njegove dobrote. Njih dvojica zajedno čine tandem koji vas neće ostaviti ravnodušnim.

Tkanje života je self-help priručnik  hrvatske psihologinje Mirjane Krizmanić sa podnaslovom Putevi i staze do životnoga zadovoljstva i sreće. Autorica govori o životu i tome kako pomoći sebi i drugima na tom putu koji nije lagan ni jednostavan. Ona govori o emocionalnoj zrelosti i ljudskoj potrazi za srećom koja se kod svakog razlikuje. Na životnom putu dešavaju se i bolni događaji, a ona nudi savjet i pomoć u prihvatanju onoga sa čime se svakodnevno susrećemo.

Lovac na zmajeve autora Haleda Hoseinija je priča o dva prijatelja, dječacima Amiru i njegovom prijatelju i slugi Hasanu. Kroz ovu priču on pokazuje i koliko je teška borba za slobodu koju je njegov narod vodio. Priča se dešava u Afganistanu krajem dvadesetog stoljeća kad je zemlja bila u ratu. Amir sa svojim ocem zbog politike bježi u Ameriku prije upada ruskih trupa, a u zemlji ostaje njegov prijatelj kojem je on nanio nepravdu koju želi ispraviti kad poslije mnogo godina dobije poziv iz Afganistana. Ovaj roman je također ekraniziran.

Stanari žute zgrade roman autora Rizaha Pašalića, je jedan od romana o ratu u Bosni. Radnja romana dešava se u  žutoj zgradi koja je smještena na liniji razgraničenja između Armije FBiH i četničkih liniija, ali više na strani gdje su četničke jedinice. Stanare zgrade ujediniće smrt bradatog četnika i potreba da se ta smrt zataška. Pisac prati početak rata i razvoj situacije na dvjema zaraćenim stranama. Posebno su dobro obrađeni likovi i karakteri ljudi koji se ponašaju ljudski na početku rata, a nakon izvjesnog vremena počinju se mijanjati u svoju suprotnost.

Dječak u prugastoj pidžami, autora Džona Bojna, je priča o Drugom svjetskom ratu. Bruno, sin upravnika koncentracionog logora seli se sa porodicom na očevo novo radno mjesto u Aušvic. Bruno ima osam godina i provodi vrijeme igrajući se pored logorske žice gdje primjećuje dječaka svojih godina i puno drugih ljudi koji su u prugastim pidžamama. On ne smije ući u žicu, a drugi dječak po imenu Šmuel ne smije izići van žice. Igrom slučaja oni će pronaći mjesto na žici ispod kojeg se manja osoba može provući i proći.

Ana Karenjina je roman L. N. Tolstoja čija je radnja smještena u sedamdesete godine 19. stoljeća u Petrograd. Ana Karenjina dolazi da pomogne riješiti bračnu krizu nastalu kod njenog brata zbog njegove veze sa guvernantom. U momentu dolaska Ana je udana za Karenjina sa kojim nije sretna. Kao udana žena upušta se u vezu sa Vronskim, a društvo je kažnjava isključenjem iz zbivanja. Autor pokazuje licemjerje društva koje opravdava preljub ako se i dalje formalno ostaje u braku.